Od Preluka do Grobnika
Automoto sport na Kvarneru
Automoto sport ima bogatu povijest na području Kvarnera, od prve utrke 1902. koja je trebala završiti u Opatiji, a bila je zabranjena, preko Učke i Preluka pa sve do Grobnika na kojemu se i danas vozi.
- 1902.
Zabranjena utrka Nica - Opatija
U travnju 1902. trebala se voziti utrka od Nice do Opatije, u organizaciji automobilskog kluba iz Nice i opatijskog Lječilišnog povjerenstva. Italija ju je zabranila zbog straha za sigurnost, nekoliko dana prije starta.
Opatija je dotad već sve pripremila. Za 11., 12. i 13. travnja najavljeni su slavoluci, vojna glazba i rasvjeta vrhova, bregova i cijele obale od osam navečer, a uz ceste su se trebale vijoriti zastave svih zemalja čiji vozači dolaze.
Vozači su ipak krenuli 10. travnja. Kroz Italiju su morali voziti petnaest kilometara na sat, a u Opatiju su stigli točno kako je bilo dogovoreno, na svečanost koja ih je čekala.
- 1929.
Uspon na Učku, 90 zavoja do Poklona
Prva brdska auto utrka na Učku vozila se 22. rujna 1929. pod imenom Abbazia - Monte Maggiore. Bilo je to prvo pravo automobilističko natjecanje na ovom području i pratilo se u cijeloj tadašnjoj Italiji. Startalo se u Matuljima, starom austrijskom cestom Giuseppinom, a staza je imala više od devedeset zavoja do Poklona. Na popisu prijavljenih bila su tada velika imena: Biondetti, pobjednik u Monzi, Fagioli, pobjednik u Bologni, Zironda, Pastore s Maseratijem.
Odvjetnik Poilucci iz Trsta, pobjednik Kvarnerskog kupa, popeo se Alfom Romeom u 15 minuta i 9 sekundi, a nakon prolaska ciljem izgubio je kontrolu, okrznuo zid i razbio blatobrane.
- 1931. - 1968.
Circuito di Abbazia, utrke na Preluku
Od 1931. na Preluku se voze automoto utrke pod imenom Circuito di Abbazia, kasnije i Circuito del Carnaro. Šest kilometara javne ceste između Rijeke i Opatije, osamdeset pet metara visinske razlike, dvadeset jedan zavoj. Vozači su je uspoređivali s Monakom, samo dužom i bržom.
Mussolini je 1939. zabranio tvorničkoj Maseratijevoj momčadi nastup u Reimsu, pa je momčad kao utješni izlet otputovala na Jadran. Na startu 9. srpnja bilo je devet Maseratija i oko trideset tisuća gledatelja.
Luigi Villoresi vodio je od početka. Dvadeset pet krugova, sto pedeset kilometara, prosjek 127 kilometara na sat, najbrži krug 130. Franco Cortese, čovjek koji će osam godina kasnije Ferrariju donijeti prvu pobjedu u povijesti, zaostao je 12,2 sekunde.
Slijedile su utrke sportskih automobila, Formula Junior i Formula 3, a posljednja automobilska utrka vozila se 1968.
Karta staze Preluk kraj Opatije.Michele.V, Wikimedia Commons, javno dobro - 1969. - 1977.
Preluk, staza kao otok Man
Na Preluku su se od 1969. do 1977., uz prekid 1971., vozile utrke Svjetskog prvenstva u motociklizmu, poznate kao Velika nagrada Jadrana, kasnije Velika nagrada Jugoslavije. Šest kilometara ceste s osamdeset pet metara visinske razlike, uz cestu drveće, kameni zidovi, rasvjetni stupovi, nasipi, kuće i more, bez ijedne zone izlijetanja.
Vozači su Preluk uspoređivali s otokom Manom: javna cesta, kameni zid s jedne strane, more s druge i nigdje prostora za pogrešku. Pobjeđivali su Giacomo Agostini, Ángel Nieto, Phil Read i Walter Villa. U najboljim godinama uz stazu je bilo više od 70.000 ljudi.
Santi Herrero na OSSI na Grand Prixu Jugoslavije 1970. na Preluku.Montesita, Wikimedia Commons, CC0 - 1977.
Kako je sve stalo na Preluku
Najbrži krug 1939., Villoresi u Maseratiju: 130 kilometara na sat. Najbrži krug 1977., Takazumi Katayama na Yamahi od 350 kubika: 2 minute i 13,7 sekundi, odnosno 161 kilometar na sat. Ista javna cesta, isti kameni zidovi i između toga ni metar nove zone izlijetanja.
Opasnost se znala. Nakon pogibija Jarna Saarinena i Renza Pasolinija u Monzi, tvorničke ekipe Yamahe, Harley-Davidsona i MV Aguste odbile su startati na Preluku 1973. Klasa od 500 kubika nakon te godine ovdje se više nije vozila. FIM je organizatorima postavio ultimatum: ili zatvorena staza, ili nema više Velike nagrade.
Za utrku 18. i 19. lipnja 1977. stiglo je 421 prijava. Staza je mogla primiti 126 vozača i šest rezervi, iz dvadeset devet zemalja. Poginuli su Ulrich Graf i Giovanni Ziggiotto, a devetnaest vozača bilo je ozlijeđeno. Ranije su na Preluku poginuli Josip Vitanović 1951. i Billie Nelson 1974.
FIM je krajem lipnja 1977. potvrdio izbacivanje uličnih staza iz kalendara, a organizatori su odlučili graditi automotodrom na Grobniku.
- Domaći
Zdravko Matulja, europski prvak s Kuka iznad Preluka
Zdravko Matulja rođen je u Voloskom 1957., odrastao na Kuku iznad Preluka, izučio za automehaničara u Rijeci i ugostitelja u Opatiji, radio u Autotransu i Torpedu. S dvanaest godina vozio je HMV, dvobrzinski motor iz zagrebačke tvornice motora.
Nakon testiranja na novootvorenom Grobniku 1979. postao je tvornički vozač Tomosa. Godine 1981. propustio je priliku za Europu: dvojica prijatelja i talenata iz Matulja, Tedi Jeličić i Edi Grbac, poginuli su na putu na utrku u Požegu.
Godine 1982., nakon pet utrka u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Engleskoj i Španjolskoj, postao je europski prvak u klasi do 50 kubika. Ne kao tvornički vozač, nego kao privatnik. Do danas je jedini europski prvak u toj klasi s ovih prostora.
S pedeseticom je na Grobniku izmjeren u 204,5 kilometara na sat. Godine 1983. vozio je gotovo cijelo svjetsko prvenstvo i na Grobniku završio četvrti. Godine 1986. sagradio je vlastiti motocikl MTM od 80 kubika. Od 1991. do 1995. bio je u ratu. Prvak Hrvatske postao je 1995., karijeru završio 1996. Umro je na Badnjak 2022., točno četrdeset godina nakon europskog naslova.
Uz njega: Nikola Šnjarić, pobjednik na Preluku u klasi do 125 kubika, Luciano Saletnik iz Matulja, Vinko Surina, Marijan Kosić i opatijska legenda Branko Bevanda.
Motocikl s kojim je osvojio europski naslov izložen je kod nas u restoranu.
Tomos D6 GP, natjecateljski model 50 kubika iz Matuljine ere (ilustrativna fotografija, ne njegov osobni motocikl).Midnight bird, Wikimedia Commons, javno dobro - 1971. - 1999.
Ženski auto rally Rijeka
Auto klub Rijeka pokrenuo je 7. ožujka 1971. ženski auto rally, za svoj dvadeset peti rođendan. Prijavilo se šezdeset vozačica. Vozio se 41 kilometar: od Preluka preko Lovrana, Jušića i Krnjeva pa natrag, u tri klase.
Prve pobjednice bile su Inga Kren, Radmila Valković i Vesna Grgurina. Zajedno sa zagrebačkim rallyjem, riječki je postao temelj za državno prvenstvo za žene.
Održano je dvadeset osam izdanja, do 1999. Sonja Kezele i Mirjana Bučić iz Opatije pobijedile su po deset puta, Nađa Cenov iz Rijeke osam, Olga Bebić iz Splita sedam.
- 1978. - 1990.
Automotodrom Grobnik
Gradnja je počela u lipnju 1977., u šljunčari uz Grobničko polje, do tada poznato kao riječki aerodrom. Glavni projektant, inženjer Andrija Prager, obišao je europske staze s jednim zadatkom: projektirati najbolju stazu na ovim prostorima. Dobio je 4168 metara, osamnaest zavoja, deset metara širine na najužem dijelu i sedamnaest na startnoj ravnini, na 320 metara nadmorske visine.
Staza je otvorena 14. rujna 1978. Prvi počasni krug odvezao je Opatijac Branko Bevanda, na Yamahi posuđenoj od svog rivala, Riječanina Marijana Kosića. Tri dana kasnije, 17. rujna, vozila se prva Velika nagrada Jugoslavije.
Do 1990. na Grobniku se vozila Velika nagrada Jugoslavije. Pobjeđivali su Kenny Roberts, Freddie Spencer, Eddie Lawson, Wayne Gardner, Kevin Schwantz i Wayne Rainey. Posljednja utrka svjetskog prvenstva vožena je 17. lipnja 1990.
Karta Automotodroma Grobnik.Gpmat, Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0 - 1991.
Rat
Velika nagrada za 1991. bila je u kalendaru, ali je zbog rata premještena na španjolsku Jaramu. Europski kup odvezen je na Grobniku 12. svibnja 1991. Bila je to posljednja velika međunarodna utrka prije nego što je sve stalo na nekoliko godina.
- 2003.
Formula 1 koja nije došla
Bilo je dva puta blizu. Prema Nacionalu, Ecclestone je 1997. pristao na predugovor o preseljenju utrke na Grobnik, a kontakt je išao preko Hrvoja Šarinića. Posao je propao nakon što je jedan tjednik napao njegovu suprugu Slavicu, rođenu Riječanku.
U veljači 2003. Vlada je napravila iznimku od zabrane reklamiranja duhanskih proizvoda za međunarodna sportska natjecanja. Kako su Belgija i Austrija zbog istih zabrana ispadale iz kalendara, pisalo se da Ecclestone ozbiljno razmišlja o Grobniku i da je prava navodno spreman dati bez hrvatskih ulaganja. Govorilo se o utrci 2006.
Do utrke nikad nije došlo. Infrastrukture je bilo premalo, a ulaskom u Europsku uniju otpala je i duhanska prednost.
- Danas
Grobnik danas: staza radi
Staza je duga 4168 metara, ima osamnaest zavoja, dvadeset dva boksa i FIA licencu stupnja 4. Jedina je staza u Hrvatskoj s FIA i FIM akreditacijom i u pogonu je više od tristo dana godišnje.
Asfalt je promijenjen između prosinca 2017. i travnja 2018., prvi put nakon četrdeset godina, u sedam faza i na oko 55.000 kvadrata.
Vozi se svjetsko prvenstvo u vožnji s prikolicom, TCR Istočna Europa, Alpe Adria, GT Cup i Austria Formula Cup. Od 2020. do 2022. na Grobniku se vozila i NASCAR Whelen Euro Series.
Automotodrom Grobnik danas, pogled na startnu ravninu.Pigpanter, Wikimedia Commons, CC BY-SA 3.0 - 2026.
Grand Prix Hrvatske na Grobniku
Grand Prix Hrvatske vozio se 16. i 17. svibnja 2026.: sedam serija, više od sto pedeset vozača i stotinu automobila. Formula 3 vratila se na Grobnik nakon pola stoljeća, a velike međunarodne serije u Hrvatsku nakon četrdeset godina. Četvorica organizatora pripremala su to četiri godine.
Dnevna karta bila je petnaest eura, djeca do četrnaest godina ulazila su besplatno. Unatoč lošoj prognozi došlo je puno ljudi. Veteran Niko Pulić vozio je posuđenim automobilom i završio na postolju.
- Danas
Grobnik i Preluk danas
Na Grobniku se voze track dayevi, dani za početnike, moto škola i treninzi, a za početnike su tu i instruktori.
Meet for Speed je trodnevni festival početkom srpnja: hypercarsi, supercarsi, motorsport, klasici i tuning, preko tristo vozila, svaka grupa izlazi na stazu dvaput dnevno.
Oldtimer klub Rijeka svake godine vozi međunarodni oldtimer rally, zadnji put sa sto četrnaest automobila i preko dvjesto sudionika.
Na Preluku danas nema ni ploče koja bi rekla da se ovdje vozilo svjetsko prvenstvo. Matuljac Goran Slavić objavio je 2019. knjigu Preluk, legenda koja živi, nastalu iz izložbe od dvadeset četiri panoa i dvjesto šezdeset devet fotografija.
Cesta je ostala javna. Vozi se pedeset na sat, između istih kamenih zidova.
Česta pitanja
Zašto se prestalo voziti na Preluku?
Preluk je bio javna cesta bez ijedne zone izlijetanja: kameni zid s jedne strane, more s druge. Nakon što su na utrci 1977. poginula dva vozača i devetnaest bilo ozlijeđeno, FIM je izbacio ulične staze iz kalendara, pa je Preluk bio posljednja takva utrka. Organizatori su umjesto toga sagradili Automotodrom Grobnik.
Gdje je danas automoto staza na Kvarneru?
Automotodrom Grobnik, u brdima iznad Rijeke. Otvoren je 1978. i i danas je jedina staza u Hrvatskoj s FIA i FIM akreditacijom, u pogonu više od tristo dana godišnje.
Je li Formula 1 ikad vozila na Grobniku?
Ne, do utrke Formule 1 na Grobniku nikad nije došlo, iako je bilo dva puta blizu, 1997. i 2003. godine. Infrastrukture je bilo premalo, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju otpala je i porezna prednost koja je Grobnik činila zanimljivim.
Izvori
Podaci u ovom tekstu prikupljeni su iz: Novi list, Narodni list, Nacional, Index.hr, moja-rijeka.eu, riautosport.hr, zmigavac.hr, poduckun.net, Istrapedia, Istarska enciklopedija, labin.com, racingcircuits.info, grobnik.hr, Wikipedija. Ako imate ispravak ili fotografiju iz arhive, javite nam.
Posjetite nas
Matulji, sedam dana u tjednu
Rezervacije primamo telefonom. Nalazimo se u Matuljima, 10 minuta od centra Opatije, 20 minuta od Rijeke. Parking je besplatan, a do oba kata vode lift i stepenice.